PUTOKAZ

U tridesetosmoj epizodi imali smo priliku i privilegiju ugostiti prof. dr. Ajdina Huseinspahića. Smatrajući da je profesor jedan od budićih prvaka u našem narodu, razgovor smo počeli upravo spominjući neke od najznačajnih ličnosti iz naše historije. Prisjećajući se svog djetinstva, profesor je kao najznačajniju odrednicu spomenuo agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, koja pored toga što je ostavila neizbrisive traume, zasigurno da je odredila i profilirala put truda i borbe s ciljem da se takva sudbina ne ponovi narednim generacijama. Odatle i želja i motiv za uspjehom i ostvarivanjem impozantnih rezultata ovog mladog intelektualca. Kada govorimo o motivima općenito, profesor ističe da nijedan čovjek ne bi trebao ulaziti u politiku konkretno zarad “koje marke više” nego sa ciljem žrtve za opšte dobro. Posebnu pažnju smo posvetili mladim, koji uprkos mnogobrojnim izazovima, kako kaže profesor žive najbolji period od postojanja naše države. Posebno potcrtava odgoj, koji dolazi prije obrazovanja. Odgoj čestitih, poštenih, dostojanstvenih, koji će se boriti i truditi za ostvarivanje svojih prava. Odlazak mladih iz države je moguć, ali odlazak iz domovine nikad. Priroda čovjeka je da ima buntovni duh protiv nepravde, to vidimo na primjerima mladih zapadnih zemalja koji su se digli protiv nepravde prema Palestincima, a kao nuspojavu našeg odgoja navodi komformizam i nedostatak želje za žrtvom i borbom za svoja prava. BiH je zemlja različitosti, a ključni faktor za to jeste islam koji je kroz petsto godina osmanlijske vladine čuvao i njegovao takav odnos. I kao takva naša država predstavlja civilizacijsku paradigmu Evropi. Obaveza nam je graditi kulturu sjećanja, spominjati historijske činjenica u svakoj prilici, odgajati svoju djecu, učenike, studente da se bore za svoja prava, kao što kaže i Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda da roditelji imaju pravo da svoju djecu odgajaju u skaldu vlastitih vjerskih i filozofskih uvjerenja. Manjak hrabrosti za borbu jeste i nepoznavanje vlastitih prava, zbog toga je edukacija naredni stepen te borbe. Nevladih sektor predstavlja artikulaciju svih zahtjeva društva prema političkim subjektima, a politika se otuđuje od društva kada nevladin sektor ne radi svoj posao. 2014 godinu ističe kao prelomnu za mnoge procese u našoj državi. “To što sam Bošnjak je dar mog naroda, to što sam Bosanac je dar moje zemlje, a to što sam musliman je dar moj Gospodara”, riječi su Nedžada Ibrišimovića koje profesor konstantno potencira. Zatim izreka Abdullaha Sidrana: “Bošnjaci moraju da imaju dvije glave, jednu da mu je otfikare, a drugu da shvati šta mu se desilo”, i izjava gazije Izeta Nanića: “I poslije rata je rat”. To su mudrosti kojima se moraju voditi Bošnjaci. A kao najveći izazov našeg političkog djelovanja navodi komformizam izabranih predstavnika. Za političare ističe da moraju imati konstrkucije priče o faraonu i Musau, zatim priče o Jusufu, i da budu svjesni prevrata koji im se mogu desiti. Za Islamsku zajednicu ističe da je jedan od ključnih stubova opstanka Bošnjaka, a i države BiH, te da je ona na konstantom udaru, te je zbog toga moramo čuvati, aktivirati se, biti njeni članovi… Ali isto tako Islamska zajednica treba da okuplja i iskordinira rad NVO i drugih organizacija kako bi zajednički djelovali na očuvanju Bošnjaka i naše države. Historija se u BiH ponavlja češće nego na drugim mjestima. Kao ključan problem naše države ističe hegemonizam naših istočnih i zapadnih susjeda s ciljem da se ovlada političkim procesima naše države. Posebno ističe antifašističku borbu Bošnjaka, a priliku Bosne i Hercegovine vidi u našim različitostima i u mladim. Roditelji ohrabrujte djecu, djeco učite, akademska zajednico izađite iz zone komfora, vjerska zajednico ukazujte na greške, privrednici udjelite nevladinom sektoru, političari niste nedodirljivi, budite svjesni da ste u službi Bošnjaka. Iako je deskripcija podcasta duga vjerujemo da smo zagrebali samo mali dio onoga što ova epizoda sadrži te vas iskreno pozivamo da odvojite svoje vrijeme i pregledate i preslušate ovu zaista posebnu emisiju.

Petu sezonu podcasta “Putokaz” započinjemo sa zaista posebnom epizodom i posebnim gostom. Svjetski poznat i ugledni univerzitetski profesor i predavač, profesor Almir Čolan, gost je naše trideset sedme epizode. Islamski koncept ekonomskog sistema njegova je uža specijalnost, te smo ponajviše razgovarali na tu temu, posebno se osvrčući na pitanja poput Kripotovaluta, Temu prodaje, Dolarizacije tržišta, Metoda velikih država kako da ovladaju svjetskom ekonomijom. Naravno dokali smo se i ekonomije BiH, njenih pozitivnih i negativnih strana, primjera poput Živinica, Gračanice i drugih manjih gradova koji su postali ekonomski friendly zone. Profesor je imao i nekoliko savjeta za sve one koji žele krenuti putem pokretanja sopstvenih biznisa. Naravno nezaobilazna tema je bila i dawa, a profesor je član mnogih svjetski poznatih i priznatih dawetskih organizacija, te je imao jedinstven uvid u stanje dawe u svijetu. Na kraju nam je profesor potcrtao da je najvažnije ulagati u sebe i vidjeti sebe kao zasebnu ekonomiju s ciljem ličnog unapređivanja i usavršavanja. Zaista epizoda koja će vjerujemo da bude osvježenje i prilika da mnogo toga naučimo od čovjeka koji je kao Bošnjak uspio da se etablira u svjetskom ekonomskom sistemu, kao jedan od poznatijih stručnjaka iz oblasti islamske ekonomije.

Gost trideset i šeste emisije je bio naš dragi brat i šejh Aldin Poturković. Pričali smo o svemu pomalo, a ponajviše o Fokusu, društvenom aktivizmu, radu sa ljudima, dijaspori… Kao koordinator aktivnosti Fokusa šejh Aldin zaista ulaže ogromne napore u realizaciji njihovih projekata, a samo udruženje Fokus svojim rezultatima i projektima pokazuje da je jedno od najboljih udruženja sa islamskim predznakom u BiH. Mnoštvo je projekata koje rade, a profesor Aldin nam posebno ističe društvene projeke, posjete javnim ustanovama. Da bi jedno udruženje moglo ostvarivati ovakve rezultate potrebno je da u organizacionom smislu bude na visokom nivou. Profesor ističe da je ključno da shvatimo po pitanju organizacije da je zajednica iznad pojedinca, ali i da postoji sistem funkcionisanja u kojem će svaki pojedinac znati svoje mjesto. Također od bitnih elemenata jeste i savjetovanje sa drugim udruženjima koja su prošla sličan put, team building, druženja, porodična atmosfera u radu… Fokus posebnu pažnju poklanja nagrađivanju nadarenih učenika i isticanju značaja obrazovanja. Profesor Aldin često putuje diljem svijeta i odatle nosi prelijepa iskustva. Posebno smo se osvrnuli na njegovu posjetu Americi i džematima u ovoj državi, koji zaista imaju specifične probleme, ali i privilegije. Ističe da islam ne treba gledati ni kroz prizmu istoka ni zapada, nego kroz prizmu islama. Profesor posebno ističe posjete Baru i udruženju Orjent, od kojih se može dosta korisnog naučiti. Živimo u vremenu zlatnih sloboda, i to treba iskristiti. Knjigu koju preporučuje je Liječenje duša od Ibn Hazma. Naročito lijepa iskustva nosi u radu kao vodič na umrama, te ističe potrebu i obavezu svakog čovjeka za obavljanjem hadža ili umre.

Gost trideset pete epizode je naš brat, pof. Amir Hadžić. Razgovarali smo o svemu pomalo, a najviše o poduzetništvu i pokretanju halal poslova i stjecanju halal opskrbe. Brat Amir nam je ispričao nekoliko interesantnih priča o našem predsjedniku Aliji Izetbegoviću rahmetullahi alejhi, zatim o Muderrs ef. Kao dijete je bio kratko u Njemačkoj i to ga je iskustvo odvratilo od želje da nekad u zrelijim godinama ponovo ide na Zapad. Smrt sestre je bila jedna od događaja koji su obilježili njegove mlađe godine. Kao momak od 19 godina, prvo je otvorio autopraonicu, a zatim kafić koji je radio veoma dobro. Međutim uskoro spletom okolnosti dobija posao u jednoj finansijskoj instituciji, koju napušta sebebom predavanja o kamati, pokreće sopstveni biznis kojim se i danas bavi. Pored toga je i profesor u Srednjoj mješovitoj školi, gdje predaje na predmetu Osnove poduzetništva. Danas je jedan od poznatijih poduzetika iz oblasti pčelarstva, kojim se bavi duži niz godina i sa kojim je postigao zavidne rezultate. Konsultant je u mnogim firmama po pitanju poduzništva, o čemu smo najviše razgovarali, i naučili. Brat Amir kaže da je poduztništvo sloboda, i da u našem društvu još nije zaživjelo zbog ranijeg komunističkog sistema. Poduzetništvo traži prvenstveno izgranju ličnosti, zatim izgradnju posla, zatim ubiranje plodova, tj da vjernik ima bereketa u tom poslu. Treba krenuti od nule, jer greške će onda biti male, a kako griješimo tako učimo. Kupac je kralj, a radnik je princ za svakog poduzetnika. Posebno ističe odnos prema ljudima u svakom poslu. Novac ne može biti cilj, novac je posljedica konkretnih ciljeva. Posebno ističe da u početku ljudi trebaju izbjegavati partnerstvo, jel se pokazalo neuspješnim u većini situacija. Za pčele kaže da su čudo prirode, a pčelarstvo plemenit posao. Posebnu slast osjeća kao profesor i rad sa mladima, za koje kažu da imaju mnogo potencijala za poduzetništvo. Kaže da mladi trebaju da ostanu ovdje da rade i grade sebe i svoje porodice u našoj državi. Kada insan sasluša sve što je profesor Amir prošao pomisli da je to bila njegova preokupacija, međutim to nije tako, Allah ga je pored svega ovoga iskušao bolesnim dijetem, koje je nedavno preselilo, što je bilo svakako ono što ih je odgajalo i određivalo. Živjeti sa iskušenjem je umjeće, doviti za snagu i da ga Allah osnaži.

Zaista posebno zadovoljstvo nam pričinjava trideset četvrta epizoda našeg i vašeg podcasta “Putokaz”, i po mnogo čemu jedinstven gost u ovoj epizodi. Prof. dr. Šefik Kurdić, je jedna enciklopedija naučnog i životnog iskustva. Teško je bilo šta izdvojiti iz ovog razgovora, od pitalice, preko odrastanja, do stručnog usavršavanja, do autorskog i prevodilačkog djelovanja, akademskog puta i dawetskog poziva. Profesor je kao dijete imama vrlo rano usmjeren ka principima i etici naše lijepe vjere. Uprkos svim uzorima kroz život, definitivno da su njegovi roditelji ostavili najviše traga, i najviše lekcija koje koristi kroz čitav život. Kao dijete iz mnogobrojne porodice, naučen je vrijednostima zajednice, ali i pripremljen za život borbe i odricanja, na putu ka zacrtanim ciljevima. Medresantske dane opisuje kao najljepše, posebno ističući odgojne metode svojih profesora i ljubav i pažnju koju su iskazivali prema svojim učenicima. Želja za studiranjem u arapskom svijetu i izučavanju arapskog jezika, uprkos mnogim otežavajućim okolnostima, Allahovom voljom, odvodi ga na postdiplomske studije na najstariji univerzitet na svijetu, Ez-Zejtunu, gdje se dodatno izgrađuje kao naučnik i stručnjak, prije svega u oblasti hadiskih znanosti. Odatle i njegova posebna ljubomora prema drugom izvoru šerijata, Sunnetu Allahovog poslanika salallahu alejhi ve selem, o čemu smo posvetili posebnu pažnju i vrijeme tokom ovog razgovora. Četrdeset godina bavljenja hadisom i hadiskim znanostima čini ga trenutno jedinstvenim na ovim prostorima, iako mu je prva ljubav bila dawa, što je uzrokom da su dawa i hadis protkani kroz sav njegov životni opus. Pored roditelja, oca - neprikosnovenog autoriteta i uzora i majke - heroja koja je odgojila jedanaestero djece, profesor posebno ističe ulogu dr. Ahmeda Smajlovića, jedinstvenog takodjer u svom vremenu, velikana ummeta, brilijantnog uma i neprikosnovenog radnika, cijenjenog diljem islamskog svijeta, velikog motivatora i podsrekača u radu za islam. Definitivno da je prof. Kurdić ovo što jeste i zbog posebne uloge prof. Smajlovića u njegovom životu. Ahmed Smajlović je bio začetnik omasovljavanja prevodilačkedjelatnosti na našem jeziku, autoritet među arapskom ulemom, brilijantan govornik, stavljan na razna iskušenja, neumoran u radu za Allahovu vjeru. Pored njega prof. ističe i profesore Huseina Đozu, hafiza Ibrahima Trebinjca (neprikosnovenog hafiza, koji je preko 3000 puta proučio Kur’an u zatvoru i znao mjesto gdje se svaka riječ nalazi u Kur’anu), prof. Džananovića, Mesuda Hafizovića, i ostale profesore koji su činili neponovljivu generaciju profesora islamskih nauka. Posebno zabrinjavajuće ističe nedavne napade na hadis i Sunnet, ističući opasnost takvih stavova. Ogromna žrtva i trud su uloženi u čuvanju hadisa, i kao takav nije podložan logici savremenog čovjeka, jer je Objava ta koja je mjerodavna i ona je iznad logike. Napade na hadis vidi kao napad na islam i muslimansko društvo i njen skorašnji trijumf. Napade i pritiske vidi kao sastavni dio rada u islamu, pretrpio je svašta na tom putu, od tuđih i svojih, ali ga to nije usporilo na njegovom dawetskom putu. Iako blizu penzije, ne gubi entuzijazam i energiju. Pored 55 knjiga, oko 10000 predavanja, vazova, hutbi, gostovanja na TV i radio emisijama, rada na četiri Islamska fakulteta, još uvijek planira mnogo toga. Allah da ga poživi u hajru i pomogne na tom putu, vodeći se osloncem na Allaha. Nezaobilazna tema je i Plestina i briga o muslimanima Gaze. Profesor je optimista i nastoji da ga prenese svima onima do kojih može da dođe. Nadu ne trebamo gubiti i Allah će izlaz dati. Zaključak koji se nameće jeste da moramo i trebamo vrijednost naših velikana prepoznati i njegovati kao dug prema njima i njihovoj žrtvi za nas, naš narod i našu vjeru.

Trideset i treća epizoda podcasta Putokaz i još jedan gost koji garantuje mnoštvo inspirativnih priča. Gost ove epizode bio je profesor Abdulvaris Ribo. Profesor, kao svršenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, ponosno ističe svoju ljubav prema arapskom jeziku i profesoru Ahmed ef. Haliloviću koji mu je tu ljubav usadio, što će mu u kasnijem životu biti od mnogo korisiti i vjerovatno ga usmjeriti u njegovom plodonosnom radu kao prevodioca islamske literature. Profesor je jedan od insana koji je dao nemjerljiv doprinos u postratnom periodu u oblasti prevođenja i izdavanja islamistike. Punih trideset godina se bavi dawom, što smatra velikom čašću i blagodati. Čitav svoj život profesor radi na jedinstvu muslimana, i kao takav je godinama aktivan u mnogim džamijama i mnogim nevladinim organizacijama. Tri su segmenta koja su obilježila njegov život i na sva tri je posebno ponosan. Prvi je Gazi Husrev-begova medresa. Drugi je Armija RBiH. Treći je Islamski univerzitet u Medini. Svaki od ova tri segmenta su zaista mora mudrosti i znanja, koji su oblikovali ličnost profesora Ribe. Razgovarali smo o značaju medresa prije rata i nakon njega, zatim o danima ponosa u okviru Armije RBiH. Za sebe kaže da je veliki patriota i da voli svoju domovinu na što i vjera podstiće. U ratu smo naučili ko su nam pravi prijatelju, koliko smo potrebni jedinstva, koliko smo ovisni o Allahu, i kao takav rat je jedna velika škola. Profesor je učestvovao u prevođenu nekih kapitalnih djela poput Iz života ashaba, Iz života tabiina, Odgoj djece u islamu, Zapečaćeni džennetski napita, Trideset razloga ulaska u džennet… Po pitanju društvenog aktivizma profesor naročito ističe važnost ustrajnosti na tom putu. Na kraju smo se dotakli i pitanja Palestine i musibeta koji su zadesili ummet. A profesor ističe da je odstupanje od islama uzrok svih nedaća.

U tridestprvoj epizodi po redu, prvoj u četvrtoj sezoni, zadovoljstvo nam je bilo da ugostimo jednog posebnog insana, našeg brata hfz. mr. Nermina Đuzića. Brat Nermin je po svemu poseban insan, mnogo je toga što smo i sami naučili i čuli od njega, što će nam koristiti. Hafzi je spojio svjetovno i vjersko znanje, pa je pored toga što je nedavno položio hifz pred komisjiom Islamske zajednice u BiH, on i naučnik, doktorant na Burch univerzitetu u oblasti genetike i bioinžinjeringa. Posebno nam je ostalo upečatljivo da je hafizov prvi korak sa hifzom bio preko njegovog oca, koji je jednom prelijepom metodom ga navikao na učenje o islamu i arapskog pisma. Kao glavni razlog za svoj uspjeh ističe dobru organizaciju i sabur na putu do cilja. Baviti se naukom i učiti Kur'an napamet je zaista veliki izazov, a hafiz nam je govorio na koji način je uskladio obaveze na fakultetu, obaveze prema Kur'anu, obaveze na poslu, kao i ono što je posebno bitno obaveze kao volonter na mnogim korisnim projektima, te podučavanju drugih ljudi. Ono što je posebno istakao jeste da je zbog hifza osjetio poseban bereket u vremenu, pa je u periodu tokom učenja Kur'ana osjetio da je imao puno više vremena za druge obaveze, nego u periodima kada nije aktivno hifzao Kur'an. Tokom razgovora hafiz se uvijek u svom izlaganju vraćao na određene ajete i hadise, i referirao se na njih prilikom odgovora na naša pitanja, što nam govori da je Kur'an učio sa razumjevanjem i da je njegov cilj da živi sa Kur'anom. Koa naučnik hafiz ističe da ga najviše zanimaju naučne oblasti koji povezuju Kur'an i nauku, te poseno ističe da su Kur'an i nauka kompatiblini, navoedeći nekoliko primjera koji potrđuju njegove tvrdnje. Kroz volontiranje nastoji da da zekat na svoje znanje prije svega, aktivsta je u fondaciji Tadž, bavi se humanitarnim aktivnostima, pomaže studentima u struci i mnogo toga što čini ovog insana veoma posebnim.

Čast nam je da je gost naše nove epizode bio mr. hfz. Elvedin Huseinbasić. Zaista se radi o jednom posebnom insanu, koji potiče iz vjerničke porodice koja je uvijek bila vezana za džamiju.  Posebno je značajno sšo je njemu njegov babo rahmetullahi alejhi bio i prvi daija, koji ga je vodio na džumu. Jedan od prvih daija za kojima se susreo je i sejh Jusuf Barčić sa kojima je učio tedžvid.  San je 46sti dio poslanstva, i naš profesor preko sna je saznao da ce ići na hadždž, a to je bilo jedno posebno iskustvo s obzirom na postratne okolnosti, davne 1996. godine. Na hadždž se tada mjesecima išlo i nailazilo na mnoge izazove. Prvi dojam o Medini je bio mnoštvo svjetala, s obzirom da je u BiH nedostatak struje bila svakodnevnica.  Dawom se počeo baviti u BiH odmah nakon rata, kao osoba koja se istakla u učenju znanja, te sa tim preporukama odlazi na studij u Emirate,  što je posebno iskustvo, i ogoromno bogastvo jer je imao susrete sa daijama i alimima iz čitavog svijeta. Mnogo je imena sa kojima se profesor susretao i učio, a kao posebnu vrijednost ističe što ga je to naučilo da razumijeva druge i drugačije, zatim da je velika ulema pazila sta će izinijeti u javnost, kako ne bi zbunila običan svijet.  Za različita razmislšljanja kaže da je to jedno veliko blago, te da čovjek ne smije da zaboravi vjersku pozadiu mjesta iz kojeg dolazi.  Očito da je naš šejh posebno vezan za šejha Usejmina, od prvih dana mnogo truda i novca je potrošio tražeći njegove dersove, a kasnije ga Allah počastio da ga sluša i uživo. Te bi svoj drugi magistrat radio u Qasimu učeći od njegovih najvećih učenika. Od njega je naučio jednu posebnu metodu iznošenja mnoštva mišljenja bez preferiranja jednog od njih, što je danas neophodno da se primjeni, uvažavajući drugačija mišljenja. Profesor naročito istiće značaj sistematke edukacije ljudi i da se vjerska populacija koja je dugo u vjeri izvede u novi nivo edukacije. U BiH je bio uključen u mnoge hairli projekte i aktivnosti, radio je kao imam i vjeroučitelj, predavač i hatib u mnogim džamijama. Naročito istiće značaj akide i podučavanja u ciklusima. Posebno je i to da je profesor jedan od nasih plodonosnijih prevodioca, koji je učestvovao u prevodjenju najznačajnijih knjiga iz islamskih nauka. Veliki je ljubitelj knjige i to se vidi kroz razgovor sa njim. Dva dogadjaja ističe kao opomenu: dolazak Turabija i Popis 2013. A najveću odgovornost za društvenu svijest našeg naroda ima obrazovni sistem i ljudi koji su dio istog.  Kao knjigu koju treba imati svaka kuca pored Kur’ana preporučuje Rijadusalihin. Mnoštvo je savjeta i korisnih stvari koje smo čuli i naučili u ovom podcastu i vjerujem da će biti posebno otkrovljenje svima vama koji budete slušali.

U dvadesetpetoj epizodi našeg i vašeg podcasta "Putokaz" imali smo čast da ugostimo hafiza Seada ef. Subašića.   Hafiz potječe iz jedne veoma poznate ulemanske porodice i predstavlja eklatantan primjer insana odgojenog u zdravoj porodici. Rođen je u Štutgartu u Njemačkoj, gdje je i završio osnovnu školu. Prvi dio razgovora smo posvetili upravo temi života i odlaska u Njemačku mladih ljudi, organiziranosti muslimana, broju konvertita...  Hafiz Sead je sin jednog od najpoznatijih imama u dijaspori Hamze ef. Subašića, i unuk dr. Akif ef. Skenderovića, prvog doktora islamskih nauka sa područja bivše Jugoslavije na Al Azharu, i Subhija hanume profesorice Arapskog jezika u Medresi u Visokom. Iskoristili smo ovu priliku da upitamo našeg gosta kako je bilo odrastati u okrilju ovako velikih insana, i definitivno da je naše poštovanje prema njima još više poraslo. I Hamza ef i Akif ef. su sav svoj život proveli u dawi i radu za Allahovu vjeru i konstano su vrijeme provodili u pozivanju ljudi, čak do posljednjih momenata svog života. Još mnogo korisnog ćete imati priliku da čujete o ovim insanima, naročito o Akif ef. A nana Subhija je prva studentica sa Zapada koja je studirala na Univerzitetu Daraul-Ulum, te je pomoći dr. Ahmed ef. Smajlovića koji je godinu dana života posvetio radu na prijevodima koji će koristiti Subhija hanumi da upiše taj fakultet. Kasnije je i sama dala nemjerljiv doprinost na polju islama, te je pod svijećom u ratu prevela kapitalno djelo iz životopisa Allahovog poslanika salallahu alejhi we selem, Zapečačeni džennetski napitak.  Hafiz Sead ef. nam je pokazao i ispričao kako da se insan ponaša kada izgubi blisku osobu, u ovom slučaju majku. Razgovarali smo o medresi i njenim mualimima, zatim o faklultetu u Qasimu i druženju sa ulemom, te naročito o hifzu gdje nam je hafiz uputio mnogo korisnih savjeta. Hafiz posebno ističe druženja sa mr. Elvedom Pezićem, mr. Adisom Mehanovićem, mr. Elvedinom Huseinbašićem, hfz. Damirom Gičevićem. Trenutno radi kao honorarni imam u medžisu IZ Sarajevo, te je na postdiplomskom studiju na Fakuletu islamskih nauka u Sarajevu.

Dvadeset četvrta epizoda i još jedan poseban i specifačan gost, to je naš dragi brat Amer Osmanagić, sportski direktor FK Sloboda Tuzla.  Kao jedan od najtalentovanijih igrača u postratnom periodu naše države Amer odlazi veoma mlad u FK Partizan, gdje postaje ubrzo i kapiten ekipe, u kojoj su igrači bili buduće zvijezde poput Stevana Jovetića. Ubrzo dolazi do prvog tima, te kroz permanentni razvoj, nastavlja se njegova internacionalna karijera kroz angažmane u Poljskoj i Grčkoj. U Grčkoj dolazi do jedne lične promjene, a to je kroz proces preispitivanja, i kroz analizu života i okruženja, u periodu najveće slave odlučuje da svoj mir i fokus pronađe u vjeri, te nakon ramazana nastavlja sa redovnim obavljenjem namaza i učenja o vjeri. U našoj domovini je igrao za kluobove poput Sarajeva i Veleža.  Razgovrali smo o stanju fudbala i sporta općenito u BiH, o problemima sa kojima se sportski radnici susreću, nedostatku infrastrukture, zatim nepostojanju zakona o sportu, zastupljenosti korupcije, što definitivno odvraća potencijalne investitore.  Najdraža utakmica mu je prva utakmica za reprezentaciju BiH, te utakmice u Poljskoj pred Evropsko prvenstvo, pred velikim brojem posjetitelja.  Također razgovrali smo o Svjetskom prvenstvu u Kataru, reprezentaciji Maroka, te njihovoj ulozi predstavljanja moralnih islamskih vrijednosti, te utjecaju na generalnu globalnu situaciju nakon završetka prvenstva.   O procesu učenja i sticanja znanja u islamu, kaže da je još uvijek na tom putu i da mu predstavlja proces koji kontinuirano traje ,a naročito ističe značaj džemata i zajednice u životu svakog pojedinca, te o popularnosti koja daje osjećaj lažne vrijednosti.  Profesionalni fudbal je takav da fudbaler živi na način da se o njemu konstano brine, što odvoji čovjeka od realnosti, kao primjer navodi Inijestu koji je istakao da se godinama bori za depresiju uprkos životu o kojima mladi žude.  Od uzora u vjeri ističe dr. hfz. Rusmira Čokovića, te sve ostale daije i predavače koji postiču na korisne i lijepe stvari, kao i obične ljude koji svojim ponašanjem mogu biti uzori. Za fudbalere vjernike praktičare ističe da je to najbolja kombinacija za uspjeh, jer uz postojeći talent vjera im daje fokus i prizemnost potrebne za uspjeh.    Razgovarali smo o budućnosti fudbalskog kluba Sloboda i promociji mladih igrača, s obzirom da je Amer i sportski menađer i suvlasnik jedne menađerske agenicje koja nastoji posebnu pažnju posvetiti mladim igračima i njihovom odgojno-fizičkom razvoju.   Posebno ističe česte dolaske na predavanja u našem udruženju, kao i ljubav prema knjigama, te je iskoristio priliku da preporuči nekoliko knjiga, prvenstveno knjigu U sjeni narovog drveta, Filzofija palanke, te Bistro more pobožnosti i suptilnosti.  Za njega kažemo da je intelektualac među fudbalerima, a na vama je da to provjerite kroz ovu emisiju.   Propitujte se, istražujte, čitajte i dolazite na predavanja - na kraju preporučuje naš brat Amer

U dvadeset trećoj epozodi podcast "Putokaz" gost je bio naš dragi brat i aktivista udruženja Vedran Ramadanović. Vedran je jedan od onih ljudi koji svojim radom i trudom mogu biti primjer kakav treba biti jedan musliman praktičar. Obrazovan porodičan čovjek, uspješan u više poslovnih poduhvata, odgovoran uposlenik, revnosan poduzenik, ali i osoba koja svoje vrijeme provodi u radu za Allahovu vjeru, svjestan vrijednosti rada za islam, društveni aktivista koji nastoji radom i trudom popravljati stanje u društvu.   Kao mladić koji  voli da istražuje i propituje sebe i okruženje u kojem živi, posvećuje se intenzivnom izučavajanju  određenih kur'anskih mudžiza, što ga uvjerava u postojanje  Boga, a zatim dolazi i uputa sebebom posebnih kur'anskih ajeta koje je čitao. U džahilijetu je osjećao prazninu uprkos svim uživanjima, koji je jedino mogla popuniti uputa, što nastoji kroz svoj aktivizam da prenese i na druge. Po zanimanju ekonomista, zaposlen u velikoj kompaniji na jednoj odgovornoj poziciji, ali isto tako aktivan i kroz dodatne poslove grafičkog dizajna i vođenja portala mojinfo.   U Oazu je došao u momentima kada je Oaza bila u teškom periodu, te se svojim aktivizmom brzo iskazao, te je kroz mnogobrojne projekte i upravu u udruženju stekao zavidne vještine koje je iskoristio i u svom privatnom životu. Kao i mnogi od nas Oazu vidi kako porodicu.  Tema ovog podcasta je projekat Sedmičnih predavanja, koje Vedran vodi duže od godinu dana. Mnogo braće i sestara smatraju da ne moraju više da dolaze na dersove, što je pogrešno i dokaz da je čovjek popustio, što se često odrazi i na brak i porodicu ali i društvo u kojem se krećemo.  Trud koji ulažu naši predavači je mnogima nepoznat, a većina ljudi zbog toga i ne cijeni predavače koji ulažu i vrijeme i trud da pripreme predavanje, kako bi podučili slušaoce.  Jedna od novina koje svakako planiramo kroz ovaj projekat jeste svakako i promocija knjiga i učenje znanja kroz periodične provjere znanja, kao i obrada tema kroz mnogobrojne cikluse predavanja. Prednost ovog projekata je u tome što naše udruženje ima stalne daije koji znaju kakve su potrebe slušaoca te prilagođavaju predavanja potrebama slušaoca, a naročito bi istakli hfz. dr. Rusmira Čokovića koji nas svojim prisustvom i smejrnicama usmjerava da učimo i istražujemo teme koji su nam neophodne. Ali i blagodat mnogobrojnih posjeta predavača koji nas svojim predavanjima osvježe i oplemene naša srca.  Da bi osoba postigla slične rezultate kao on, Vedran smatra da je neophodno prije svega biti iskren u svojim posticima i slijediti Kur'an i sunnet, a zatim držati se džemata i raditi za Allahovu vjeru. Nadamo se da ćete pronaći mnoštvo korisnog od strane ovog mladog i uspješnog čovjeka.

U dvadesetoj epizodi podcasta "Putokaz" imali smo čast da ugostimo brata Emira Sulejmanija, predsjednika udruženja "Tempo" iz Vogošće. Brat Emir je veteran društvenog aktivizma i kao takav može napaviti paralelu između prijašnjih vremena i današnjeg perioda. Nekada su se okupljali u privatnim kućama, družili se, slušali predavanja i radili korisne projekte, sada hvala Allahu imaju prelijepe prostorije koje nastoje staviti u službu svim građanima Vogošće i BiH. Naročito ističu njihove musafirske sobe, s kojima žele da ožive tradiciju ugošćavanja među bošnjacima. O njegovom trudu može se pisati i govoriti nadugo i naširoko, a za to je potrebna ogromna podška porodice. Jedan od primjera jeste da su Emir zajedno sa ostalom braćom iz Vogošće izgradili kuću jednoj majci sa petoro djece, na način da su između ostalog skupljali sredstva i preko prodaje knjiga, svaki petak obilazeći džemate i prodajući knjige od kojih je zarada išla za ovaj projekat. Još jedan primjer jeste što je brat Emir u svom privatnom poslu kao vlasnik restorana "Vogošća", odričući se rada tokom ramazana prije iftara, Allahovom voljom dobio puno više, te mu je promet u Ramazanu mnogo veći nego u svim drugim mjesecima.  Mnogi su projekti koji realizuje njihovo udruženje, a naročito ističu humanitarne aktivnosti, stipendije za hafize i jetime, humanitarni bazar, edukativne aktivnosti i projekat čišćenja džamija preko kojeg su očistili preko 1000 džamija dubinskim . Posebno ističu i lijepu saradnju sa lokalnim džematima, opštinskoj vlasti, tv Vogošća i  drugim javnim institucijama.   Još jedna bogata i emotivna epizoda našeg podcasta obećava korisno i lijepo iskustvo svima onima koji se odluče da je poslušaju i pogledaju.   Pratite nas na našem you tube kanalu i svim poznatijim podcast platformama.

Treća sezona, 19-ta epozoda podkasta "Putokaz" sa uvaženim bratom Admirom Bešlijom, predsjednikom omladinskog udruženja "Kasaba" iz Olova.

Adnan Jahić je jedno od zaštitnih lica FK Sloboda, gotovo čitavu igračku karijeru je proveo u ovom klubu, a sada sjedi na njenoj klupi kao najmlađi trener Premijer lige.   Pričali smo o njegovom bogatom iskustvu kroz igračke dane, saradnji sa popularnim Ćirom Blaževićem, a i fudbalskim počecima na tuzlanskim ulicama. Adnan je bio i kapiten mlađih selekcija reprezentacije, gdje su mu suigrači između ostalih bili i Edin Džeko i Vedad Ibišević.  

Igrao je za Slobodu mnogo važnih utakmica, poznat kao veliki borac, što prenosi sada i na svoje igrače. Pored svog profesionalnog angažmana, Adnan je prije svega, vjernik koji nastoji svoj život živjeti težeći Allahovom zadovoljstvu. Islam je kako kaže za njega sve, putokaz, smisao života, i kao takav Adnan definitvno može biti uzorom i primjerom svim mladim ljudima.   

Allah ga je doveo na mjesto gdje je sada, a Adnan svoju zahvalnost iskazuje konstatnim dobročinstvom prema drugima. Otac je dvoje djece, mlad, uspješan, srčan i pošten, naš brat Adnan pokazuje da se radom i trudom uz iskren odnos prema Allahu može postići mnogo. Preporučujemo da pogledate ovu epizodu, a mi smo za vas pripremili još mnoštvo zanimljivih gostiju i lijepih iznenađenja u ovoj sezoni.