Povijest četvrtkom

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje rade se zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje ponekad se dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. On nam je bio bio sugovornik u emisiji o Lavu iz doline Panjshir protiv kojega je Sovjetska vojska pokrenula devet bezuspješnih ofanziva.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić. Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik o emisiji o padu sustava realnog socijalizma.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić. Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik u emisiji o propasti sustava realnog socijalizma.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović. Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović. Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. Umro je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije i vrsni popularizator povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o Severima, dinastiji vladara Rima koju je utemeljio prvi rimski car podrijetlom iz Afrike.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o otmicama zrakoplova koje su zahvatile svijet šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je profesor doktor Ivo Banac. Taj predavač povijest istočne i jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, te na sveučilištima u Budimpešti i Zagrebu bio je sugovornik u emisiji o stvaranju države koje se u početku zvala Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon 1929. Kraljevina Jugoslavija.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović, doajen hrvatske arheologije. Taj vrsni profesor i popularizator znanosti bio je sugovornik u emisiji o lijepom, darovitom i divljem atenskom političaru i vojskovođi koji je svojim sugrađanima, nakon što su ga osudili na smrt, poručio: Dokazat ću vam da sam živ.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović, doajen hrvatske arheologije. Taj vrsni profesor i popularizator znanosti bio je sugovornik u emisiji o lijepom, darovitom i divljem atenskom političaru i vojskovođi koji je svojim sugrađanima, nakon što su ga osudili na smrt, poručio: Dokazat ću vam da sam živ.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku. Tako je počeo niz događaja koji će krajem te nedjelje 22. lipnja 1941. godine dovesti do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prve organizirane antifašističke jedinice u okupiranoj Europi. Kako je stvoren taj partizanski odred poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku. Tako je počeo niz događaja koji će krajem te nedjelje 22. lipnja 1941. godine dovesti do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prve organizirane antifašističke jedinice u okupiranoj Europi. Kako je stvoren taj partizanski odred poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

U kolovozu 1941. britanski premjer Winston Churchill u govoru na BBC-ju izjavio je da je cijela Europa pregažena mehaničkim oružjem i barbarskim bijesom nacista. Dok nacističke vojske napreduju, cijela se područja istrebljuju. I nadodao je: nalazimo se u prisutnosti zločina bez imena. Godine 1944. pravnik Raphael Lemkin dat će ime tom zločinu. Koji je to zločin i i zašto je ime dobio tek 1944. Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Za neke je to bio dio Europe u kojemu treba vladati Njemačka. Za neke je to prostor između zemalja kojima vladaju Francuska i Rusija. Za neke je to poseban kulturni prostor, a za neke samo zemljopisni pojam. Češki intelektualac Jacques Rupnik izjavio je ove riječi: Reci mi gdje je ona i reći ću ti tko si. O kojem je to dijelu Europe riječ? Zašto je on tako poseban? Poslušajte u Povijesti četvorkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Te su dvije države od 1948. ratovale četiri puta. Razdoblje između ratova bilo je ispunjeno sukobima, odmazdama i protuodmazdama. A onda je predsjednik jedne od tih država došao u iznenadni posjet drugoj i održao govor u njezinom parlamentu. Na kraju, u odmaralištu američkih predsjednika te su dvije države potpisale mirovni sporazum koji je na snazi i dan danas. O kojem je to sporazumu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Bilo je to sporedno ratište Hladnog rata, dio svijeta za koji supersile nisu previše marile. A onda je u travnju 1974. u Revoluciji karanfila srušen najdugovječniji europski autoritarni režim i u taj su dio svijeta postao počeli dolaziti vojni savjetnici, špijuni, plaćenici te pomoć u oružju i streljivu. Kao da to nije dovoljno, dvije su zemlje tamo poslale na desetine tisuća vojnika. Jedna od tih zemalja bila je na otoku na drugom kraju Atlantskog oceana. O kojemu je to dijelu svijeta riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Bio je prvi vladar koji se nazivao knezom ili vojvodom Hrvata. Ratovao je protiv „naroda Grka“ i bugarskog kana. Imao je dva, možda i tri sina. Oni su ga naslijedili na prijestolju i zbog toga se vjerovalo da su svi hrvatski vladari njegovi potomci, prema njegovom imenu dinastija hrvatskih vladara dobila je i ime. O kojemu je to knezu ili vojvodi riječ? Kako je nastala ta dinastija? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Bio je prvi vladar koji se nazivao knezom ili vojvodom Hrvata. Ratovao je protiv „naroda Grka“ i bugarskog kana. Imao je dva, možda i tri sina. Oni su ga naslijedili na prijestolju i zbog toga se vjerovalo da su svi hrvatski vladari njegovi potomci, prema njegovom imenu dinastija hrvatskih vladara dobila je i ime. O kojemu je to knezu ili vojvodi riječ? Kako je nastala ta dinastija? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Enciklopedija Britannica definira ga kao skupinu časnika koji pomažu zapovjedniku oblikovanjem i širenjem njegovih zamisli, prenošenjem njegovih zapovijedi i nadgledanjem izvršavanja tih zapovijedi. To tijelo korijene ima u starom vijeku, ali svoje jasne i čvrste temelje dobilo je tek početkom 19. stoljeća kada je Gerhard von Scharnhorst shvatio da pruska vojska može pobijediti Napoleonovu vojsku samo ako se temeljito reorganizira. Tijelo kojemu je temelje položio Scharnhorst usavršio je Helmut von Moltke i od njega stvorio instituciju koja je željezom i krvlju ostvarila njemačko ujedinjenje. O kojemu je to tijelu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Enciklopedija Britannica definira ga kao skupinu časnika koji pomažu zapovjedniku oblikovanjem i širenjem njegovih zamisli, prenošenjem njegovih zapovijedi i nadgledanjem izvršavanja tih zapovijedi. To tijelo korijene ima u starom vijeku, ali svoje jasne i čvrste temelje dobilo je tek početkom 19. stoljeća kada je Gerhard von Scharnhorst shvatio da pruska vojska može pobijediti Napoleonovu vojsku samo ako se temeljito reorganizira. Tijelo kojemu je temelje položio Scharnhorst usavršio je Helmut von Moltke i od njega stvorio instituciju koja je željezom i krvlju ostvarila njemačko ujedinjenje. O kojemu je to tijelu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Enciklopedija Britannica definira ga kao skupinu časnika koji pomažu zapovjedniku oblikovanjem i širenjem njegovih zamisli, prenošenjem njegovih zapovijedi i nadgledanjem izvršavanja tih zapovijedi. To tijelo korijene ima u starom vijeku, ali svoje jasne i čvrste temelje dobilo je tek početkom 19. stoljeća kada je Gerhard von Scharnhorst shvatio da pruska vojska može pobijediti Napoleonovu vojsku samo ako se temeljito reorganizira. Tijelo kojemu je temelje položio Scharnhorst usavršio je Helmut von Moltke i od njega stvorio instituciju koja je željezom i krvlju ostvarila njemačko ujedinjenje. O kojemu je to tijelu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.